Quo vadis Zagreb – postoji li spremnost za odmak od automobilske ovisnosti ?

Konstatacija da je, najblaže rečeno, situacija u prometu u Gradu Zagrebu izazovna, najmekši i najblaži je pogled na promet i sve probleme povezane s tim, zastarjelu infrastrukturu, prometne gužve, nedostatak parkirnih prostora, nedovoljno integriranu povezanost javnog prijevoza, povećanje alternativnih oblika prijevoza, biciklističku infrastrukturu, promjene u prometnoj kulturi, promjene u upravljanju prometom… Sve to je potrebno ‘uglazbiti’ odnosno potrebno je prilagoditi prometne politike, planiranje prometa i infrastrukturne mjere kako bi se osigurala sigurnost i učinkovitost prometa za sve sudionike.

Da, promet u Zagrebu predstavlja izazovan sustav koji ima duboke implikacije na svakodnevni život građana. I zbog toga njegov kompleksni kontekst ističe niz problema, ali istovremeno otvara vrata za razvoj održivijih i učinkovitijih prometnih rješenja.

Moramo biti realni i istaknuti da se Zagreb, usprkos svojim brojnim kvalitetama, suočava s izazovima koji su dijelom rezultat brzog urbanog rasta i neprilagođene prometne infrastrukture. Uspoređujući ga s drugim europskim gradovima, vidljivo je da postojeća situacija zahtijeva značajna poboljšanja kako bi grad postao atraktivniji i funkcionalniji.

Izazovi u prometu Zagreba su mnogobrojni. Gradsku infrastrukturu karakteriziraju česte prometne gužve, posebice tijekom jutarnjih i popodnevnih špica. To rezultira dugim vremenima putovanja i povećanim stresom za građane. Unatoč potencijalu za razvoj biciklizma, nedostatak povezanih biciklističkih staza čini Zagreb manje prijateljskim prema biciklistima. Nepovezane staze i fragmentirana biciklistička mreža smanjuju privlačnost biciklizma kao održivog prijevoznog sredstva. Grad također pati od nedostatka adekvatnih parkirališnih kapaciteta, što dovodi do problema s parkiranjem i dodatnog opterećenja prometne mreže. Povećan broj vozila pridonosi zagađenju zraka, s negativnim učincima na okoliš i zdravlje građana.

I procjenjujući sve odgovore i promišljanja kroz tekstove ćemo ih dovesti u korelaciju s potencijalnim odgovorom – postoji li spremnost za odmak od automobilske ovisnosti i drugačije regulacije pristupa brojnim sadržajima u Gradu Zagrebu.

U svakom slučaju, održiv razvoj prometa po mjeri čovjeka zahtijeva suradnju svih dionika, naravno oni koji imaju vlast u rukama imaju i najveću odgovornost i moć za ostvarenje promjena, no i „obični” sudionici u prometu imaju svoju odgovornost, a to je u najmanju ruku pristojnost i poštivanje prometnih propisa. Vlasti svakako trebaju donositi politike koje potiču održive oblike prijevoza, stručnjaci trebaju pružati stručnu podršku i savjete, dok građani svojim sudjelovanjem doprinose stvaranju zajednice koja cijeni održive prometne prakse. Samo kroz zajednički napor vlasti, stručnjaka i građana, Zagreb može postati grad koji pruža ugodno, brzo i ekološki prihvatljivo iskustvo u prometu. Ove mjere predstavljaju temeljnu strategiju koja može transformirati promet u Zagrebu, čineći ga modernim, održivim i prilagođenim potrebama budućih generacija.

Objavljeno 22. prosinca 2023. u sklopu projekta Quo vadis Zagreb – postoji li spremnost za odmak od automobilske ovisnosti?, u partnerstvu sa Gradom Zagrebom. #1

Autori: Boris Živković i Darko Buković/PoslovniFM Foto: PU Zagrebačka